Evropski dan jezika

         Ove školske godine učenici IX razreda su obilježili ovaj dan radovima o porijeklu i istoriji  jezika. Istaknuti su statistički podaci o razvoju određenih aktivnosti na promovisanju jezičkog i kulturološkog bogatstva jezika Evrope.Statistika je obuhvatila i istraživanje o promjenama u jeziku na našim prostorima.

       O jeziku

       Jezik je sistem gestikulacije, glasova, znakova, gramatike, simbola ili riječi, koji se koristi za prikaz i razmjenu ideja, misli i značenja. Procjenjuje se da u svijetu postoji izmeu 5000 i 7000 ljudskih jezika. Jezik se u potpunosti oslanja na društvenu konvenciju i učenje. Pored komunikativne upotrebe, jezik ima mnoge društvene i kulturne upotrebe, kao što je označavanje grupnog identiteta, socijalna njega i zabava. 

Najveći broj evropskih jezika je indoevropskog porijekla, dok su drugi po brojnosti ugro-finski jezici. 2001. godina je proglašena za Evropsku godinu jezika, organizovano od strane Savjeta Evrope i Evropske unije. Prateći uspjeh Evropske godine jezika, došlo se na ideju da se jednom godišnje obilježava Evropski dan jezika, kroz niz aktivnosti i projekata u svih 47 država članica Savjeta Evrope. Tako je 26. septembar opredijeljen za Evropski dan jezika. 

Opšti ciljevi Evropskog dana jezika su: 

  • Informisanje javnosti o značaju učenja jezika i proširivanje palete jezika, u cilju povećanja stepena višejezičnosti i međukulturološkog razumijevanja. 
  • Promovisanje jezičkog i kulturološkog bogatstva Evrope, koje mora biti očuvano i razvijeno. 
  • Podržavanje cjeloživotnog učenja jezika, kako u okviru škola, tako i van njih, bilo za potrebe škole, posla, mobilnosti ili iz zadovoljstva i za razmjenu iskustava.
  • Kao jedan od vodećih problema ističe se stopa nepismenosti među mladima starosti između 15 i 24 godine. Ovo se tretira kao svojevrstan test sistema obrazovanja. Generalno gledano, prema podacima  Unicefa, stopa pismenosti je u poslednje dvije decenije porasla sa 83 na 91 procenat, dok se broj nepismenih mladih smanjio sa 170 na 115 miliona.  Procjenjuje se da u Crnoj Gori ima preko 8000 nepismenih.  

A Sjeverna Korea je zemlja u kojoj je procenat pismenosti 100%, dakle, nema nepismenih ljudi. 

Jezik je živ sistem, podložan promjenama. Napretkom tehnologije u jezik unosimo i usvajamo nove riječi. Isto tako neke riječi nestaju, jer prestaju da se koriste. 

Njegujmo jezik, poštujmo gramatička i pravopisna pravila i ne dozvolimo da nam ,, govor bude izvor svih nesporazuma''. 

 

                                                                                                                                                          David Macanović, IX razred